Posjetite nas na našoj novoj mrežnoj stranici na adresi:
www.zupamandalina.wordpress.com
www.zupamandalina.wordpress.com
Župa sv. Nikole biskupa, Šibenik - Mandalina |
|
Danas nema proba pjevanja za župni zbor. Sljedeći susret je u subotu 22.2.2014. u 17.00 sati.
24.12.2013. BADNJAK - misa polnoćka u 22.30 sati 25.12. 2013. BOŽIĆ - sveta misa u 11.00 sati 26.12.2013. SV. STJEPAN - sveta misa u 9.30 29.12.2013. SVETA OBITELJ - sveta misa u 9.30 31.12.2013. SILVESTROVO - misa zahvalnica u 18.00 sati 1.1.2014. SVETA BOGORODICA MARIJA - sveta misa u 11.00 sati 6.1.2014. BOGOJAVLJENJE - sveta misa u 9.30 12.1.2014. KRŠTENJE ISUSOVO - sveta misa u 9.30 Preuzmite listić na svoje računalo
Blagoslov obitelji je prilika za kratki susret, ali i prigoda da se vidi koliko je netko uključen u život župne zajednice, je li bolestan, pogođen smrću ili životnim nevoljama. Za blagoslov treba pripraviti: - na stolu u sobi gdje će biti molitva staviti svijeću i križ - prije nego svećenik dođe svijeća neka gori - pripraviti blagoslovljenu vodu i grančicu ( ako je moguće) - ako nema blagoslovljene vode, svećenik će blagosloviti u kući - moliti sa svećenikom Advent kao početak crkvene godine i predbožićno vrijeme zahtjevno je jer u njemu ima dana posta, tj. odricanja od hrane, dana nemrsa, tj. dana kad se ne jede meso; nekoć je nemrs bio u sve radne dane adventa. I mise zornice imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četiritjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku. Drugi narodi, pa ni slavenski, nisu našli za te rane mise, odjevene u čar i tegobe zime, vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom Rorate. Slaveći te mise narod je stvorio osobite adventske pjesme. I one su plod hrvatskog vjerničkog duha, bogate sadržajem, jer prepjevaju proročanstva biblijskih proroka o Kristovom dolasku, a napose ulogu Djevice Marije nazivajući je najljepšim imenima zbog njezine majčinske uloge u Isusovom dolasku. Isusova majka je uz pokornika sv. Ivana Krstitelja glavna osoba koju Crkva predstavlja kao vodiča u božićnoj pripravi. Ona ukazuje da za Božić Bog dolazi čovjeku ali da i Bog očekuje čovjekov dolazak. Otkriva to Marijin pohod Elizabeti, majci Ivana Krstitelja. Taj pohod govori da Bog dolazi k čovjeku, ali i po čovjeku želi doći drugome čovjeku. Marija je puna Boga, nosi ga u utrobi, a krenula je na putove ljudi, do Elizabete. Tako je primjer za pun doživljaj Božjeg došašća, ali je i sama postala došašće ljudima. Preuzeto s katolici.org Došašće ili advent je vrijeme u crkvenoj godini, kad se kršćani intenzivnije pripravljaju na svetkovine Božića i Bogojavljenja. To je istodobno vrijeme očekivanja Kristova dolaska na kraju vremenâ (Sudnji dan). Vrijeme došašća nije toliko obilježeno pokorom, koliko više radosnim i povjerljivim očekivanjem. Počinje nedjeljom koja pada između 27. studenoga i 3. prosinca (drukčije rečeno: nedjeljom koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola). Došašće obuhvaća tri tjedna te dane između četvrte nedjelje došašća i samog Božića. Prvu nedjelju došašća karakterizira ponovni Kristov dolazak, drugu i treću osoba Ivana Krstitelja, četvrta predstavlja Mariju, Djevicu i Majku, koja je rodila Krista. Liturgijska boja u došašću je ljubičasta, (kao u korizmi). U misi se izostavlja himan "Slava" u misi, da bi taj tipično božićni himan ("Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje…!") jače odnjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja (Božić). U došašću su svakog jutra "zornice" puku omiljene rane mise na kojima se pjevaju tipične adventske pjesme. Primjerice "Pada s neba roso sveta", "Poslan bi anđel Gabrijel" i mnoge druge. ADVENTSKI VIJENAC U vremenu crkvene godine koje zovemo došašće svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Prisutan je u svim crkvama, premda nije liturgijski propisan, no sve češće ga nalazimo i na počasnom mjestu po kućama, u obiteljima, u različitim ustanovama, od vrtića do hotelske recepcije, na TV ekranu i u ilustriranom časopisu. Postavlja se na stol ili vrpcama objesi o strop. Može ga načiniti svatko sam, što je najbolja varijanta, ali i kupiti u cvjećarnici, na tržnici. Ima jednostavnih i raskošnijih, ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice, ukrašene raznobojnim, ponajčešće ljubičastim, vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća) i - najvažnije - u vijenac su okomito utaknute četiri svijeće. One se pale postepeno, po jedna više svaki od četiri adventska tjedna. I tako se čeka Božić! Adventski vijenac nije samo lijepi "cvjetni aranžman" u ogoljeno zimsko doba, nego on na specifičan način, diskretno, okuplja ukućane, angažira ih i upravlja u određenom pravcu. Podsjeća ih da nešto dolazi, potiče da to čekaju. Stariji će se sjetiti da "kod nas ranije nije bilo toga vijenca". Znatnije se proširio i udomaćio u posljednjih desetak godina. Primili smo ga iz Europe, osobite iz Austrije i Njemačke. Ondje je on u adventsko vrijeme doslovno svudašnji. No i tamo je došao tek poslije prvog svjetskog rata; "prenesen je" iz skandinavskih, protestantskih zemalja kao simbol života (zimzelen), rastućeg svjetla (postepeno paljenje svijeća) i očekivanja božićnog dolaska Kristova (Krist - svjetlo). Preuzeto sa www.katolici.org U petak 6.12.2013. na blagdan sv. Nikole biskupa, posvećena je obnovljena crkva sv. Nikole biskupa u Mandalini. Obnova crkve započela je 2011. godine donacijom gosp. Gorana Prgina, vlasnika Nautičkog centra Prgin u Mandalini. Crkvu je posvetio mons. Ante Ivas, biskup šibenski. Posveti crkve je prethodila trodnevna duhovna obnova koju su predvodili svećenici šibenske biskupije don Dominik Škevin i don Ivo Babačić, te studentski kapelan Sveučilišta u Osjeku p. Arkadiusz Krasicki, CSSp.
Fotogalerija: 1. dan, 2. dan, 3. dan, posveta crkve Prema sačuvanim povijesnim izvorima Mandalina je do kraja 14. stoljeća bila pokriven vinogradima koji su bili u posjedu benediktinskog samostana sv. Nikole na otoku Ljuljavcu koji je 1542. godine porušen prilikom gradnje Tvrđave sv. Nikole. Prvi pisani spomen samostana potječe iz 1065. godine što znači da je godinu dana stariji od prvog spomena grada Šibenika. Kada je na Mandalni izgrađena prva crkva ne zna se pouzdano, no ima indicija da je na poluotoku obitavao pustinjak u isto vrijeme kada su pustinjaci živjeli u pećini sv. Ante u Kanalu sv. Ante. Najstariji zapis o pustinjaku na Mandalini potječe iz 1461. godine kada je mandalinski pustinjak bio fra Petar Bogdanić, a plovan crkve Jakov Mišić. Njihova imena znamo zato što je te godine izgorio heremitarium (pustinjakova kuća). Gradnju nove kuće dozvolio je plovan Nikola Mišić kojeg je 1464. godine naslijedio ninski biskup Juraj Divnić koji je crkvi u Mandalini darovao kalež s reljefima Gospe i sv. Marije Magdalene uz uvjet „da nikada ne bude otuđen i da se za proštenje njegovih grijeha zauvijek pjeva misa na dan sv. Marije Magdalene“. Moguće je da je crkva posvećena sv. Mariji Magdaleni po kojoj je Mandalina dobila ime postojala prije 1409. godine kada je poluotok prvi puta pregrađen kamenim bedemom i drvenim palisadama. Kroničari crkvene povijesti Šibenika zabilježili su da je nova pustinjakova kuća izgrađena 1464. godine, ali je i ona stradala u požaru 1641. godine. Bilo je to skoro stotinu godina nakon što je Madalina, 1544. godine, dobila status župe. Dio sredine 16. stoljeća crkva je bila posvećena sv. Mariji Magdaleni i sv. Nikoli, a spominje se da je titular sv. Marije Magdalene naslijedila od prvobitne crkve na poluotoku o kojoj nemamo podataka. Mandalinska župa bila se ugasila tijekom tragičnih godina kada je Šibenikom harala kuga, a obnovljena je 1678. godine. Pouzdanih vijesti o crkvi i crkvenom životu na Mandalini nema sve do 1870. godine iz koje potječe vijest da je iz lazareta na Kulinama u crkvu sv. Marije Magdalene prenijeta Gospina slika. Ta je slika, zajedno s crkvenim zastavama koje su 1930. godine darovali bratovština sv. Nikole i obitelj Gilardi te kipovima sv. Marije Terezije i Gospe Lurdske koje su 1936. odnosno 1938. godine darovali Duma Tucak i Roko Dragojević, nestala u požaru koji je 15. lipnja 1939. godine uništio i crkvu i bratimsku kuću. Od crkve je ostao samo oltar. Katastrofalni požar ubrzao je dovršenje gradnju nove crkva na zemljištu koje im je 7. travnja 1899. godine darovala šibenska općina na čijem je čelu tada bio Ante vitez Šupuk. Projekt nove crkve bio je dar Kraljevske mornarice, a predviđeno je da će gradnja koštati 23 000 kruna u zlatu. Mandalinjani su do 1910. godine sakupili tek oko 3000 kruna. Gradnja je crkve sv. Nikole započela 1913. godine, a do 1914. godine podignuti su zidovi do visine od dva metra. Dalje se nije moglo jer je započeo Prvi svjetski rat. Radovi su nastavljeni 1939. godine ali ne prema izvornim projektima koji su bili izgubljeni već prema projektima arhitekta Rudolfa Ružičića. On je predvidio dogradnju pročelja, dodao je glavni i sporedni portal, projektirao prozore te osmislio glavni ulaz. Odustalo se od gradnje skupog zvonika u gotičkom stilu i umjesto njega je podignut skromni zvonik nad sakristijom. Za uspješan završetak gradnje najviše je bio zaslužan župnik don Damjan Rodin ali ni on ne bi mogao učiniti puno bez velike pomoći žitelja Mandaline i tadašnjeg šibenskog biskupa Jeronima Milete. Gradnja crkve završena je 24. studenoga 1940. godine, a 24. veljače 1941. godine, pred sam početak Drugog svjetskog rata, blagoslovio ju je biskup Jeronim Mileta. Svečanu misu tom je prigodom pjevao don Ante Krešo Zorić uz pontifikalnu asistenciju preuzvišenog Ordinarija, a svečanost je uveličao Cecilijanski zbor koji je pod ravnanjem velečasnog Španjića pjevao staroslavensku misu. Glavnu propovijed (pobudnu riječ) održao je biskup Jeronim Mileta, a popodnevnu velečasni Ivo Grgurev koji je govorio o Mariji zato što su toga dana Mandalinjani slavili blagdan Gospe od Zdravlja. Tijekom te propovijedi nakratko je oživljen i običaj da se na veliki blagdan Gospe od Zdravlja napovijeda tko je što darovao ili Gospinoj slici ili Njenom Oltaru. Na žalost već 1943. godine nova je crkva porušena u savezničkim bombardiranjima Šibenika, a kako je Mandalinu 1944. godine zaposjela vojska komunističke Jugoslavije i pretvorila je u svoju vojno-pomorsku bazu sve do danas nije bilo gotovo nikakvih mogućnosti da je se obnovi. Preuzeto sa www.mok.hr Iz medija: Šibesnka biskupija: Posvećena župna crkva svetog Nikole biskupa ŠibenikIN: Posvećena crkva sv. Nikole u Mandalini: Stotine vjernika molilo uz biskupa Ivasa Šibenski Portal: Biskup Ante Ivas posvetio obnovljenu crkvu u Mandalini ŠibenikNews.mok: Obnova crkve u Mandalini – zavjetni dar Gorana Prgina 9.30 sati - okupljanje u staroj crkvi na molitvu. Oprostit ćemo se od stare crkve gdje smo 70 godina slavili svetu misu. U 10.00 sati ćemo se uputiti u procesiji prema novoj crkvi.
17.00 sati - sveta misa u novoj crkvi. Blagoslov djece i doček sv. Nikole. |